Alija Izetbegović je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je tvorac moderne Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća.

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Istambulški Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira ali ikao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Alija Izetbegović je umro 19.10.2003. i sahranjen je na šehidskom mezarju kovači u Sarajevu.

Ostaće zapamćena izjava Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”.

ODLIKOVANJA I PRIZNANJA:

• 1993. Nagrada „Kralj Fejsal” za služenje islamu
• 1995. Odlikovanje Republike Hrvatske „Velered kraljice Jelene”
• 1995. Ličnost godine u anketi španskog lista „El Mundo”
• 1996. Plaketa Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti
• 1996. Diploma počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli
• 1996. Nagrada „Mislilac godine” Fondacije „Ali Osman Hafiz” izMedine
• 1997. Državni orden Republike Turske
• 1997. Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju USA
• 1997. Titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerziteta u Istambulu
• 1997. Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva
• 1997. Počasni doktorat Univerziteta u Rijadu
• 1998. „Orden nezavisnosti”, odlikovanje države Katar
• 1998. Priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokrati]e
• 2000. Ličnost stoljeća u BiH, izbor lista „Dnevni avaz”
• 2001. Islamska ličnost godine, nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata

BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH RADOVA ALIJE IZETBEGOVIĆA:

1. Religija, nauka, umjetnost*, “Kultura”, Beograd, br. 13/14, 1971.. str. 150-167
2. Islam Between East and West, “American Trust Publication”, 1984. (1989., 1993., 1994., 1999.)
3. Islam između istoka i Zapada, Biblioteka “Nova”, Beograd/Sarajevo, 1988.
4. Islam između Istoka i Zapada, Sarajevo 1999.
5. Islamska deklaracija, “Bosna”, Sarajevo 1990.
6. The Islamic Declaration of Alija Izetbegović, s.n, 1991.
7. Membangun Jalan Tengah, Islam antara Timur dan Barat, Masyarakat Indonesia intuk Studi-Studi Islam (MISSI), Jakarta, 1992.
8. Problemi islamskog preporoda, Zbirka članaka / Islamska deklaracija, Sarajevo 1992.
9. Deklarata Islame. Nje program, i islamizimit te popujve muslimane, “Logos”, Shkup, 1993.
10. Dou ve bati Arasinda Islam, “Nehir”, Istanbul, 1993.
11. Islami ndermjet lindjes e perenđimit, “Logos”, Shkup, 1994.
12. Islam između Istoka i Zapada, “Svjetlost” i “El-Kalem”, Sarajevo, 1995.
13. Islam Between Bast and West, The Institu for political & international studies (IPIS), Teheran, 1995.
14. Čudo bosanskog otpora. Odabrani govori, intervjui, izjave (decembar 1993. -decenbar 1994.), BH press, Sarajevo, 1995.
15. Islam između Istoka i Zapada, “Svjetlost”, Sarajevo, 1996.
16. Govori, pisma, intervjui ’95, “Šahinpašić”, Sarajevo, 1996.
17. Alija – ja izdati ne znam, “Ljiìjan”, Sarajevo, 1996.
18. Godina rata i mira. Odabrani govori, intervjui i pisma, “Ljiljan”, Sarajevo, 1997.
19. Govori, intervjui, izjave i pisma – 1997, DES, Sarajevo, 1998.
20. Govori, intervjui, izjave i pisma – 1998, DES, Sarajevo, 1999.
21. Le Manifest Islamique, “Dar Al-Bouraq”, Bejrut, 1999.
22. Moj bijeg u slobodu (Bilješke iz zatvora, 1983 – 1988), “Svjetlost”, Sarajevo, 1999.
23. Sjećanja. Autobografski zapis, “Šahinpašić”, Srajevo, 2001.
24. Bosnia on the historical border, Oxsford centre for islamic studies, Oxsford, 2001.
25. Inescapable Questions. Autobiographical Notes, The Islamic Foundation, Leicester, 2002.
26. Hurubi ila al-Hurriyah, “Dar Al-Fikr”, Pittsburgh, 2002.
27. Izetbegović of Bosnia and Herzegovina. Notes from Prison, 1983-1988, “Praeger” i “Westport”, Londoni Connecticut, 2002.
28. Govori, intervjui, izjave i pisma 1999, Centar za analitiku, dokumentaciju i komuniciranje s javnošću SDA, Sarajevo, 2002.
29. Govori, intervjui i pisma 2000, Centar za analitiku, dokumentaciju i komuniciranje s javnošću SDA, Sarajevo, 2002.
30. Govori, intervjui i pisma 2001, Centar za analitiku, dokumentaciju i komuniciranje s javnošću SDA, Sarajevo 2002.
31. Tarine Tanikligim, “Klasik” Istanbul, 2003.
32. L’Islam entre l’Est et l’Ouest, Francois-Xavier de Guibert, Paris, 2003.
33. Tajna zvana Bosna. Govori, intervjui, pisma… 1989 – 1993, Centar za analitiku, dokumentaciju i komuniciranje s javnošću SDA, Sarajevo, 2004.
34. Izabrana djela, GIK “Oko“, Sarajevo, 2004.